Zatvori oglas

iPad je jedan od Appleovih najuspješnijih proizvoda ikada. 2010. godine iznenadila je sve proizvođače potrošačke elektronike i odmah zauzela monopol na tržištu, do danas nije pokorena. Zašto?

Već smo čuli mnoge priče o iPad ubojicama. No, i dalje su ostale bajke. Kad je iPad ušao na tržište, stvorio je vlastiti segment. Tableti koji su do sada postojali bili su neergonomski i sadržavali su najviše Windows 7, koji su samo daljinski prilagođeni za upravljanje prstima. Dok su mnogi proizvođači tražili kompromis prenosivosti u netbookovima, Apple je donio tablet.

Ali ne bih želio ovdje raspravljati o tome kako je Apple sve iznenadio, to nije tema ove rasprave. Međutim, Apple je krenuo s vrlo dobre pozicije, preko 90% tržišta tableta u 2010. bilo je njihovo. Došla je 2011. godina koja je trebala biti osvit natjecanja, ali do revolucije nije došlo. Proizvođači su morali čekati prihvatljiv operativni sustav, a to je postao Android 3.0 Honeycomb. Jedino se Samsung okušao sa starom verzijom Androida namijenjenoj telefonima i tako stvorio sedmoinčni Samsung Galaxy Tab. Međutim, to mu nije donijelo veliki uspjeh.

Sada je 2012. i Apple još uvijek kontrolira gotovo 58% tržišta i raste zadnja četvrtina prodao preko 11 milijuna jedinica. Tableti koji su smanjili svoj udio su prvenstveno Kindle Fire i HP TouchPad. No, na njihovu tržišnost najviše je utjecala cijena, oba uređaja su na kraju prodana po cijeni bliskoj tvorničkoj, točnije ispod 200 dolara. Ne znam zajamčeni recept za uspješan tablet, ali još uvijek mogu vidjeti nekoliko stvari u kojima Apple graciozno briljira dok konkurencija pokušava pronaći izlaz. Prođimo kroz njih korak po korak.

Omjer slike zaslona

4:3 vs. 16:9/16:10, to se ovdje događa. Kad je izašao prvi iPad, pitao sam se zašto nije dobio sličan omjer stranica kao iPhone, odnosno nije mi bilo jasno zašto nije širok. Prilikom gledanja videa ostat će manje od dvije trećine slike, ostatak će biti samo crne trake. Da, za video široki zaslon ima smisla, za video i... što još? Ah, ovdje lista polako završava. To je nažalost ono što drugi proizvođači i Google ne shvaćaju.

Google preferira široke zaslone nego klasični omjer 4:3, a proizvođači ga slijede. I dok je ovaj omjer bolji za videozapise, više je nedostatak za sve ostalo. Prvo, uzmimo to s gledišta ergonomije. iPad korisnik može držati jednom rukom bez ikakvih problema, drugi tableti sa širokim ekranom barem će vam slomiti ruku. Raspored težine je potpuno drugačiji i potpuno neprikladan za držanje tableta. Format 4:3 mnogo je prirodniji u ruci, izaziva osjećaj da držite časopis ili knjigu.

Pogledajmo to iz softverske perspektive. Kada koristite portret, odjednom imate rezanac koji je težak za korištenje, koji baš i nije pogodan za čitanje ili korištenje aplikacija u ovoj orijentaciji. Iako programeri mogu relativno lako optimizirati svoj iPad softver za obje orijentacije, budući da se okomiti i vodoravni prostor ne mijenjaju tako radikalno, to je noćna mora za široke zaslone. Sjajno je odmah vidjeti na glavnom Android zaslonu s widgetima. Ako ekran okrenete naopako, počet će se preklapati. O tipkanju na tipkovnici u ovoj orijentaciji radije ne bih ni govorio.

Ali ležati - ni to nije med. Prilično debela traka zauzima donju traku koja se ne može sakriti, a kada se pojavi na ekranu tipkovnice, na ekranu ne ostaje puno prostora. Široki zasloni na prijenosnim računalima su važni pri radu s više prozora, na tabletima, gdje jedna aplikacija ispunjava cijeli zaslon, gubi se važnost omjera 16:10.

Više o zaslonima iOS uređaja ovdje

aplikace

Vjerojatno nijedan drugi mobilni operativni sustav nema takvu bazu programera trećih strana kao iOS. Teško da postoji aplikacija koju ne biste pronašli u App Storeu, zajedno s nekoliko drugih konkurentskih programa. Istodobno, mnoge su aplikacije na visokoj razini, kako u pogledu jednostavnosti upotrebe, funkcionalnosti tako i grafičke obrade.

Ubrzo nakon lansiranja iPada, počele su se pojavljivati ​​verzije aplikacija za veliki zaslon tableta, a sam Apple je pridonio vlastitim uredskim paketom iWork i čitačem knjiga iBooks. Godinu dana nakon lansiranja prvog iPada, već je bilo nekoliko desetaka tisuća aplikacija, a većina popularnih iPhone aplikacija dobila je i svoje tablet verzije. Osim toga, Apple je u lonac ubacio izvrsne Garageband i iMovie.

Godinu dana nakon lansiranja, Android ima otprilike 200 (!) aplikacija na svom tržištu. Iako se među njima mogu pronaći zanimljivi naslovi, kvantiteta i kvaliteta aplikacija ne mogu se mjeriti s konkurentskim App Storeom. Aplikacije dizajnirane za telefone mogu se rastegnuti da popune prostor na zaslonu, ali njihove kontrole su dizajnirane za telefone i njihova upotreba na tabletu nije u najmanju ruku laka za korištenje. Osim toga, na Android Marketu nećete niti saznati koje su aplikacije namijenjene tabletu.

Istovremeno, upravo su aplikacije ono što ove uređaje čini alatima za rad i zabavu. Sam Google – vlastita platforma – nije puno pridonio. Na primjer, ne postoji službeni Google+ klijent za tablete. Nećete pronaći odgovarajuću optimiziranu aplikaciju ni za druge Googleove usluge. Umjesto toga, Google stvara HTML5 aplikacije koje su kompatibilne s drugim tabletima, ali ponašanje aplikacija daleko je od udobnosti izvornih.

Konkurentske platforme nisu ništa bolje. RIM-ov PlayBook pri lansiranju nije imao čak ni klijent e-pošte. Proizvođač Blackberry telefona naivno je mislio da će njegovi korisnici radije koristiti svoj telefon i po potrebi povezivati ​​uređaje. Također nije uspio privući dovoljno programera i tablet je postao neuspjeh u usporedbi s konkurencijom. Za sada RIM polaže nade u novu verziju operativnog sustava (i novog izvršnog direktora) koji će barem donijeti željeni klijent e-pošte. Kako bi nadoknadila nedostatak aplikacija za vlastiti sustav, tvrtka je barem stvorila emulator koji može pokrenuti Android aplikacije.

Nagrade

Iako je Apple oduvijek bio poznat po svojim relativno visokim cijenama, cijenu iPada postavio je agresivno nisko, gdje možete dobiti najniži model od 16 GB bez 3G za 499 dolara. Zahvaljujući velikim količinama proizvodnje, Apple može nabaviti pojedine komponente po nižoj cijeni od konkurencije, štoviše, često strateške komponente rezervira samo za sebe, kao što to čini, primjerice, u slučaju iPad zaslona. Konkurencija tako proizvodi skuplje uređaje i mora se zadovoljiti lošijim komponentama, jer boljih jednostavno nema u potrebnoj količini.

Jedan od prvih konkurenata trebao je biti tablet Motorola Xoom, čija je početna cijena bila 800 dolara. Unatoč svim argumentima koji su trebali opravdati cijenu, nije se previše dojmio kupaca. Uostalom, zašto bi kupili "eksperiment" za 800 dolara kada mogu imati dokazani proizvod s gomilom aplikacija za 300 dolara jeftinije. Ni ostali tableti koji su uslijedili nisu mogli konkurirati iPadu zbog svoje cijene.

Jedini koji se usudio radikalno sniziti cijenu bio je Amazon, čiji je nov Zapaliti požara procijenjena je na 199 dolara. Ali Amazon ima nešto drugačiju strategiju. Tablet prodaje ispod proizvodnih troškova i namjerava nadoknaditi prihod od prodaje sadržaja, što je temeljni posao Amazona. Osim toga, Kindle Fire nije punopravni tablet, operativni sustav je modificirani Android 2.3 dizajniran za mobilne telefone, povrh kojeg radi grafička nadgradnja. Iako se uređaj može rootati i učitati s Androidom 3.0 i novijim, performanse hardverskog čitača sigurno ne jamče nesmetan rad.

Suprotna krajnost je HP dodirna pločica. Obećavajući WebOS u rukama HP-a doživio je fijasko i tvrtka ga se odlučila riješiti. TouchPad se nije dobro prodavao, pa ga se HP riješio, nudeći preostale uređaje za 100 i 150 dolara. Odjednom je TouchPad postao drugi najprodavaniji tablet na tržištu. Ali s operativnim sustavom koji je HP pokopao, što je prilično ironična situacija.

Ekosustav

Uspjeh iPada nije samo sam uređaj i dostupne aplikacije, već i ekosustav oko njega. Apple već nekoliko godina gradi ovaj ekosustav, počevši s iTunes Storeom pa sve do usluge iCloud. Imate izvrstan softver za jednostavnu sinkronizaciju sadržaja (iako je iTunes problem u sustavu Windows), besplatnu uslugu sinkronizacije i sigurnosnog kopiranja (iCloud), glazbu u oblaku za malu naknadu, trgovinu multimedijskih sadržaja i aplikacija, trgovinu knjiga i izdavačku platformu digitalni časopisi.

Ali Google ima dosta toga za ponuditi. Ima cijeli niz Google Apps, glazbenu trgovinu, glazbu u oblaku i više. Nažalost, mnogi dijelovi ovih pokušaja prilično su eksperimentalne prirode i nedostaje im jednostavnost i jasnoća za korisnika. Blackberry ima vlastitu BIS i BES mrežu, koja pruža internetske usluge, e-poštu i šifrirane poruke putem BlackBerry Messangera, ali ekosustav tu završava.

Amazon, s druge strane, ide svojim putem, zahvaljujući velikom portfelju digitalnog sadržaja, bez veza s Googleovim ekosustavom, uključujući i Android. Bit će zanimljivo vidjeti kako i hoće li Microsoft pomiješati karte sa svojim Windowsima 8. Novi Windowsi za tablete trebali bi biti funkcionalno na razini desktop operativnog sustava, a pritom biti user-friendly, sličan Windowsima Phone 7.5 s Metro grafičkim sučeljem.
Mnogo je točaka gledišta s kojih se može promatrati uspjeh iPada u usporedbi s drugima. Posljednji primjer je korporativna sfera i sfera javnih usluga, gdje iPad nema konkurencije. Bilo da je za upotrebu u bolnicama (u inozemstvu), u zrakoplovstvu ili u školama, kojima je nova uveo digitalne udžbenike.

Kako bi se preokrenula trenutna situacija u kojoj Apple dominira tržištem tableta sa svojim iPadom, proizvođači i Google, koji je tvorac praktički jedinog konkurentnog operativnog sustava za tablete, morali bi preispitati svoju filozofiju ovog tržišta. Novi Android 4.0 Ice Cream Sandwich neće nimalo pomoći u situaciji konkurentskih tableta, iako će objediniti sustav za telefone i tablete.

Naravno, nisu samo gore navedene stvari ono što ostale proizvođače dijeli od toga da svrgnu Apple s mjesta broj jedan među tabletima. Mnogo je drugih čimbenika, o njima možda više neki drugi put.

Inspiriran člancima Jason Hinter a Daniel Vávra
.