Zatvori oglas

Ne samo cijene dionica velikih tehnoloških kompanija, već naravno i kriptovalute trenutačno doživljavaju prilično strm pad. Iako možda i nije tako drastično za prve spomenute, bitcoin, ethereum i ostale valute trenutno se ne isplati prodavati. Ali što zapravo stoji iza ove situacije? To je niz različitih faktora koji se samo zbrajaju. 

Na datum i vrijeme pisanja članka bitcoin vrijedi 734 CZK. To je usporedivo s onim iz srpnja prošle godine. No, u studenom je ova kriptovaluta dosegla čak milijun i pol. Od početka prosinca, međutim, više-manje pada, a dolaskom nove godine tada relativno strmo. Međutim, ne može se reći da je to nešto iznimno, jer je ovakvo ponašanje dosta uobičajeno u području kripto mjenjača. Ethereum, Dogecoin ili Shiba Inu, čija je vrijednost vrtoglavo porasla u rujnu prošle godine, također padaju, ali od tada stalno gube.

Američke riznice 

Cijene tehnoloških kompanija, a potom i kriptovaluta, počele su snažno padati prošlog četvrtka, 20. siječnja. Razlog je bio značajan porast prinosa američkih državnih obveznica, zbog čega su se ulagači počeli oslobađati svojih pozicija u rizičnijoj imovini, gdje su kriptovalute među najrizičnijima (prinos 10-godišnjih državnih obveznica trgovao se iznad 1,9%). Vjerojatno je kriva američka središnja banka. Potonji planira postupno povećavati kamatne stope, što bi moglo rezultirati nastavkom pada cijena dionica i kriptovaluta.

Ulaganje u Bitcoin i kriptovalute općenito šira javnost obično koristi kao neku vrstu zaštite od rastuće inflacije. No, kako napominju analitičari, ove godine to definitivno neće biti slučaj. Na njih utječu i regulatorna tijela koja pokušavaju postupno podrezati krila kriptovalutama. Kina ih je potpuno zabranila, a Rusija je predložila zabranu korištenja i rudarenja kriptovaluta na svom teritoriju. Slučajno, to je također bio prošli četvrtak, tako da ovi koraci imaju jasan utjecaj na cijenu. Međutim, ne može se reći da izvedba kripto imovine mora nužno biti povezana s padom burze.

Ne može se utvrditi jasan faktor 

Mnogi čimbenici utječu na cijenu dionica i kriptovaluta. Ovisi i o tome koja će tvrtka s kojim proizvodom uspjeti, koje će akvizicije napraviti i koje će financijske rezultate objaviti (Appleove objave za božićno razdoblje očekujemo već 27. siječnja). Na kraju, ali ne manje važno, tu je naravno i politička situacija. Rezultat je kombinacija svega, ne samo glavnog pokretača, već i onih djelomičnih. Ulaganja u dionice i kriptovalute stoga su vrlo rizična i nitko vam ne može jamčiti siguran povrat. Za to je potrebno stalno pratiti sva događanja u svijetu i u skladu s tim pravovremeno reagirati. 

Općenito, državne obveznice imaju nisku razinu rizika, zbog čega su popularne među investitorima. Države koje se percipiraju kao rizičnije moraju privući ulagače plaćajući veće kamate zbog premije rizika. Država najčešće posuđeni novac ulaže u infrastrukturu ili za otplatu državnog duga. U Češkoj je država izdavatelj. Riječ je o Ministarstvu financija, gdje emisiju osigurava Češka narodna banka putem takozvane nizozemske aukcije. HNB također brine o plaćanju kamata. 

.