Zatvori oglas

Malo tko bi to osporio što se tiče zaštita privatnosti i podacima svojih korisnika, Apple je najdalje među tehnološkim liderima i općenito je vrlo pouzdan u tom pogledu. Međutim, umjetna inteligencija u nastajanju, glasovni asistenti i druge usluge ne mogu bez učinkovitog prikupljanja podataka, a Apple se suočava sa sve većim pritiskom konkurencije.

Razlika između Applea i konkurencije, koju ovdje posebno predstavljaju Google, Amazon ili Facebook, je jednostavna. Apple pokušava prikupiti znatno manje podataka, a ako i uspijeva, čini to potpuno anonimno kako se niti jedna informacija ne bi mogla povezati s određenim korisnikom. Drugi su, pak, svoje poslovanje barem djelomično bazirali na prikupljanju podataka.

Google prikuplja veliku količinu različitih podataka o svojim korisnicima koje zatim preprodaje, primjerice za bolje ciljanje oglašavanja i sl. No, to je opće poznata stvarnost s kojom su svi upoznati. Što je još važnije, sada na scenu stupaju usluge u kojima prikupljanje podataka nije ključno za profit, već prije svega za kontinuirano poboljšanje danog proizvoda.

Najviše razni glasovni i virtualni pomoćnici trenutno su u trendu kao što su Appleova Siri, Amazonova Alexa ili Googleov Assistant, a ključni za stalno poboljšavanje njihovih funkcija i pružanje najboljeg mogućeg odgovora na korisničke naredbe i upite, moraju prikupljati i analizirati podatke, idealno na što većem uzorku. I tu dolazi do izražaja spomenuta zaštita korisničkih podataka.

Jako dobra analiza na ovu temu napisao Ben Bajarin za Tehnički zupčanici, koji ocjenjuje Appleove usluge s obzirom na naglasak na privatnosti te ih uspoređuje s konkurencijom koja se, s druge strane, ne bavi toliko tim aspektom.

Apple koristi podatke o nama za stvaranje boljih proizvoda i usluga. Ali nemamo pojma koliko se informacija prikuplja i analizira. Problem je u tome što se Appleove usluge poboljšavaju (ili se barem često tako čini) puno sporije od onih drugih tvrtki koje prikupljaju i analiziraju više podataka o ponašanju korisnika, poput Googlea, Facebooka i Amazona. Nema sumnje da Siri još uvijek ima prednost u višejezičnoj podršci i integraciji na svim Apple uređajima, gdje konkurencija još uvijek ima svoje granice. Ipak, treba priznati da su Google Assistant i Amazonova Alexa u mnogočemu podjednako napredni i usporedivi sa Siri (ni jedan od njih još nije savršen niti bez grešaka). I Google Assistant i Amazon Alexa na tržištu su manje od godinu dana, dok Siri postoji već pet godina. Unatoč tehničkom napretku u strojnom učenju i obradi prirodnog jezika od kojeg su Google i Amazon imali koristi u te četiri godine, ne sumnjam da su njihovi ogromni skupovi podataka o ponašanju korisnika bili korisni u hranjenju njihovog pozadinskog motora za postizanje strojne inteligencije gotovo iste na razini Siri.

Sa stajališta češkog korisnika, temu glasovnih asistenata, koji su u porastu u Sjedinjenim Državama, vrlo je teško ocijeniti. Ni Siri, ni Alexa, ni Assistant ne razumiju češki, a njihova je upotreba kod nas vrlo ograničena. No, problem s kojim se Bajarin susreće ne odnosi se samo na ove virtualne asistente, već i na cijeli niz drugih servisa.

Proaktivni dio iOS-a (i Siri) neprestano uči naše ponašanje kako bi nam onda mogao dati najbolje moguće preporuke u danim trenucima, no rezultati nisu uvijek najbolji. I sam Bajarin priznaje da iako je na iOS-u od 2007. godine, kada je nekoliko mjeseci koristio Android, Googleov operativni sustav mnogo je brže naučio njegove navike i na kraju je radio bolje od proaktivnog iOS-a i Sirija.

Naravno, iskustva tu mogu biti različita, ali činjenica da Apple jednostavno skuplja puno manje podataka od konkurencije i kasnije s njima radi malo drugačije je činjenica koja stavlja Apple u nepovoljniji položaj, a pitanje je kako će kalifornijska tvrtka tome pristupiti u budućnosti.

Možda bih čak i više volio da Apple jednostavno kaže "povjerite nam svoje podatke, mi ćemo ih čuvati i isporučiti vam bolje proizvode i usluge" umjesto da zauzme stav prikupljanja samo minimalne količine potrebnih podataka i univerzalne anonimizacije tih podataka. .

Bajarin aludira na vrlo aktualnu raspravu u kojoj neki korisnici pokušavaju što više izbjegavati tvrtke poput Googlea i njihove usluge (umjesto Googlea koriste Tražilica DuckDuckGo itd.) kako bi njihovi podaci ostali što je više moguće i sigurno skriveni. Drugi se korisnici, pak, odriču dijela svoje privatnosti, čak i u korist poboljšanja iskustva usluga koje koriste.

U ovom slučaju, potpuno se slažem s Bajarinom da sigurno mnogi korisnici ne bi imali problema dobrovoljno predati više podataka Appleu ako bi zauzvrat dobili bolju uslugu. Naravno, za učinkovitije prikupljanje podataka, Apple je uveo koncept u iOS 10 diferencijalna privatnost a pitanje je kakav će to učinak imati na daljnji razvoj.

Cijeli problem ne tiče se samo virtualnih asistenata, o kojima se najviše priča. Na primjer, u slučaju Mapsa, koristim isključivo Googleove usluge, jer ne samo da rade puno bolje unutar Češke od Appleovih karata, već i stalno uče i obično mi prezentiraju ono što stvarno trebam ili me zanima.

Spreman sam prihvatiti kompromis da Google zna malo više o meni ako zauzvrat dobijem bolju uslugu. Danas mi nema smisla skrivati ​​se u ljusci i pokušavati izbjeći takvo prikupljanje podataka, kada se nadolazeće usluge temelje na analizi vašeg ponašanja. Ako niste voljni dijeliti svoje podatke, ne možete očekivati ​​najbolje iskustvo, iako se Apple trudi pružiti sveobuhvatno iskustvo čak i onima koji odbijaju dijeliti bilo što s njim. Međutim, funkcioniranje takvih usluga nužno mora biti neučinkovito.

Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će se razvijati sve usluge glavnih spomenutih igrača u nadolazećim godinama, ali ako Apple barem djelomično preispita ili modificira svoj stav o privatnosti i prikupljanju podataka kako bi bio konkurentan, u konačnici će profitirati sam , cjelokupno tržište i korisnik. Čak i ako ga je na kraju ponudio samo kao izbornu opciju i nastavio snažno forsirati maksimalnu zaštitu korisnika.

Izvor: Techpinions
.